Panični napad i simptomi- testirajte se i proverite Vaš rezultat

panika anksioznost

Na linku koji se nalazi u donjem redu možete preuzeti besplatan test sa 10 pitanja, koji će Vam pomoći da proverite koliki je Vaš nivo anksioznosti i mogućnost paničnog poremećaja. Uzmite u obzir da je ovo test koji nije definitivan za konačnu dijagnozu paničnog poremećaja, pa je potrebno obratiti se psihologu radi temeljnog pregleda.

test – Panični poremećaj

U slučaju da gornji link ne radi kliknite ovde: http://www.anxietycentre.com/anxiety-tests/panic-attack-test.shtml

 

Panični napad

je izuzetno neprijatan doživljaj koji se definiše kao: “kraći period intenzivnog straha ili neprijatnosti tokom kojeg se simptomi jako brzo razvijaju, dostižući svoj maksimum za najkasnije 10 minuta”. Napadi panike se razlikuju po vrsti i izraženosti simptoma. Neće svi ljudi doživeti sve simptome i neće ih doživeti u jednakoj jačini. Međutim, koliko god bili izraženi simptomi, napad panike za one koji ga dožive predstavlja vrlo neugodno i zastrašujuće iskustvo.

Telesni simptomi koji obeležavaju stanje panike su znaci uzbuđenosti autonomnog (vegetativnog) nervnog sistema i prema DSM-IV (Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje) potrebno je da ih bude najmanje 4 od sledećih 13 znakova, kao i da se ponove više puta u roku od mesec dana:


panic-attacks1. Gubljenje daha ili senzacije gušenja;

2. Vrtoglavica, osećaj nesigurnosti ili nesvestice;

3. Podrhtavanje ili drhtavica;

4. Palpitacije ili ubrzani rad srca (tahikardija), pritisak u predelu srca;

5. Preznojavanje;

6. Gušenje;

7. Mučnina ili abdominalne tegobe;

8. Depersonalizacija ili derealizacija;

9. Utrnuće ili žmarci (parestezije);

10. Talasi (vreli) ili jeza;

11. Bol u grudima ili tegobe;

12. Strah od smrti;

13. Strah da će poludeti ili uraditi nešto izvan kontrole.

Poslednja dva dijagnostička kriterijuma se odnose na ideje vitalne ugroženosti i to je tzv.kognitivni sadržaj panike. Dominira misao da će osoba poludeti (izgubiti kontrolu, uraditi nešto nerazumno) ili da će se onesvestiti, umreti, jer nema nikog bliskog da joj pritekne u pomoć. Kognitivni sadržaj panike se odnosi i na ideje i doživljaj depersonalizacije i derealizacije.

Tok paničnog napada ide u fazama:

  • kognitivna faza (nešto strašno će se dogoditi, pogrešno i inhibovano zaključivanje);
  • fiziološka faza (aktivira se autonomni nervni sistem, lupanje srca, vrtoglavica, noge klecaju, tlo se talasa, znojenje, abdominalne senzacije);
  • afektivna faza (strah, psihološki blok, rastrojstvo, konfuzija).

Na osnovu svega toga osoba zaključuje da je opet u opasnosti, da će umreti ili poludeti, sve počinje ispočetka i tako nastaje začarani krug. Napade panike prate i specifični oblici ponašanja:

  • psihomotorna uznemirenost (nemogućnost dužeg zadržavanja na jednom mestu, stalno u pokretu);
  • “apel ponašanje” (traženje lekarske i hitne pomoći);
  • ponašanje privlačenja i izolacije (povlači se i izoluje od svakodnevnih zbivanja i privija uz osobe koje pružaju osećaj sigurnosti i zaštite),
  • ponašanje u kome se ispoljava potreba da se dokaže prisustvo teške bolesti ili potreba za umiranjem.

 

Vrste paničnih napada

Prema definiciji panika bi bila “paroksizmalna provala vrlo intenzivnog straha ili užasa praćena brojnih telesnim simptomima i idejom vitalne ugroženosti”. Paroksizmalnost podrazumeva da su napadi iznenadni, pri čemu se razlikuju tri podvrste napada koji se medjusobno razlikuju po tome šta je napad izazvalo.

Neočekivani panični napad: kod ove vrste paničnog napada izgleda kao da se panika javlja iznenada, ničim izazvana, bez razloga i bez uzročnosti. Spontani napad nastaje nepredvidljivo, bez povezanosti sa nekim posebnim događajem ili doživljajem.

Situaciono izazvani panični napad: ovu vrstu napada izaziva izloženost ili mogućnost izloženosti nečemu čega se osoba plaši. Zahteva specifičan sklop okolnosti, često identičan i ponavljajući (npr. na javnom mestu, u gužvi, na koncertu, itd.).

Situaciono predisponirani panični napad: ova vrsta napada panike je slična prethodnoj, sem što neke situacije ne izazivaju uvek paniku.

 

Panični poremećaj

Panični poremećaj spada u grupu anksioznih poremećaja. Učestali napadi panike dovode do rizika javljanja poremećaja panike, koji predstavlja mnogo ozbiljniji, strukturaniji i dugotrajniji psihički problem, čije lečenje traje duže i koji se tretira teže nego sami panični napadi. Panični poremećaj se karakteriše iznenadnom pojavom spontanih i neočekivanih paničnih napada, intenzivne anksioznosti ili straha koji je praćen somatskim znacima.  Napad najčešće traje 20-30 minuta, a vrh se postiže za 10 minuta. Mogući su i noćni napadi. Stanje panike može da se shvati kao treći stepen gradacije – anksioznost, strah, panika. Panični poremećaj je uzrokovan kombinacijom naslednih faktora, biohemijskim disbalansom u mozgu i stresom.

 

DSM IV kriterijumi za poremećaj panike:

Prema ICD-10 (medjunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, 10 revizija) za dijagnozu paničnog poremećaja potrebna su najmanje 3 napada u roku od 3 nedelje, a teži oblici bi trebalo da imaju 4 napada za 4 nedelje, ili da je to vreme pacijent frustriran brigom u vezi sa posledicama napada (ideje da će poludeti ili promeniti ponašanje). Važno je ne poistovećivati panični poremećaj i panični napad. Panični poremećaj karakterišu panični napadi, ali panični napadi mogu da se jave nezavisno od paničnog poremećaja (npr. kod socijalne fobije, agorafobije, posttraumatskog stresnog poremećaja). Panični poremećaj takođe može da bude sa ili bez agorafobije, ali je uvek sa paničnim napadom.

 

Napadi panike i panični poremećaj

 Napad panike predstamark for Vetta pse janevlja zastrašujući doživljaj intenzivnog straha i nastupajuće katastrofe i praćen je brojnim    somatskim i psihičkim simptomima. Osoba može doživeti dva ili tri napada panike, da joj se sledeći ne desi      narednih nekoliko godina, ili čak nikad više. Međutim,  zbog iznenadne pojave ovakvih somatskih simptoma i  straha da bi mogli da imaju ozbiljan, pa čak i smrtni ishod, osobe sa napadima panike najčešće traže ispitivanje i  pomoć od lekara opšte medicine i specijalista somatske medicine.  Za razliku od ostalih anksioznih poremećaja panični poremećaj se karakteriše izraženim i uobičajenim nizom fizioloških simptoma kao što su ubrzano lupanje srca, skraćenje daha prilikom disanja, vrtoglavica, bol u grudima. Na psihološkom planu ovakvi fiziološki simptomi se tumače kao znaci mogućeg srčanog udara ili iznenadne smrti, gubljenja sposobnosti odnosno gubljenja razuma (obično ljudi misle da će poludeti) ili gubitka kontrole (nesposobnosti da se pobegne iz date situacije). Opasnost može dolaziti spolja (fobični objekti i situacije) i ona može da se izbegava, ali opasnost koja dolazi iznutra (“umreću”, “poludeću”) teško može da se kontroliše, a to je najčešći psihodinamski mehanizam kod panike. Ovakav način razmišljanja dovodi do osećanja straha i anksioznosti koji povećavaju aktivaciju navedenih fizioloških simptoma.

Kognitivni modeli paničnog poremećaja centriraju ulogu tzv. “straha od straha”, odnosno anticipatorne anksioznosti, dakle osoba koja je iskusila panični napad strahuje od budućih napada. Po kognitivnim teorijama straha, anksioznosti i panike, razvoj straha ne uslovljava određena situacija ili događaji sami po sebi, nego je u pitanju pogrešna interpretacija tih događaja (npr: ubrzan rad srca je znak pretećeg infarkta, a ne uobičajenog povremenog preskakanja srca). Određeni faktori poput iznenadnog gubitka bitnih osoba ili visokostresni događaji (prijemni za fakultet, gubitak posla, promena zemlje…), kontinuirana svakodnevna izloženost stresnim uslovima života, traumatska iskustva, velike životne i razvojne promene mogu doprineti nastanku paničnih napada. Ovi događaji mogu dovesti do osećanja anksioznosti  i  neprijatnih  telesnih  simptoma  ali  ne  dovode  nužno  i  do  napada  panike. Neočekivani panični napadi, za koje postoji utisak da se javljaju spontano, su obično prouzrokovani strahom od izvesnih telesnih senzacija koje se pogrešno interpretiraju. Tokom vremena, osobe sa neočekivanim paničnim napadima obično razviju strah od paničnog napada i onda pogrešno interpretiraju znake anksioznosti povodom paničnog napada kao početak novog paničnog napada. Ovakav vid napada može se razumeti kao pozitivna povratna sprega između katastrofizirajućih misli i senzacija koje prate osećanje anksioznosti, kao što su skraćenje daha ili ubrzani rad srca. Dakle, pojavu telesnih simptoma prate misli kao što su „O ne,   ponovo ću imati panični napad“  što opet uzrokuje još brže lupanje srca što dalje vodi do sledeće misli npr.„Gore mi je, sad će sigurno da se desi novi panični napad“, što vodi do povećanja senzacija povezanih sa anksioznošću i sve tako dok se ne dostigne „vrh“  paničnog napada.

Po teoriji kognitivno-bihevioralne terapije, ono što je direktan uzrok paničnih napada jesu iracionalne misli koje se osobi jave onog momenta kada iskusi ove neprijatne reakcije. Najčešće iracionalne misli koje se javljaju su: “Umreću!”, “Poludeću”, “Ne mogu ovo da podnesem”, “Nešto strašno će se desiti”, “Ovo što mi se događa je užasno”, i slično.  Način na koji osoba interpretira gore pomenute telesne simptome koje doživi jeste ono što uzrokuje stanje panike. Osoba opaža svoje telesne simptome i zaključuje da se nešto opasno događa. Tada dolazi do kognitivnih grešaka u zaključivanju. Najčešće kognitivne greške koje se javljaju kod osoba sa paničnim napadima i dijagnozom paničnog poremećaja su:

  • preterivanje (to je užasno, nepodnošljivo),
  • katastofiziranje(predviđanje  najgoreg  mogućeg  ishoda,  “umreću”,  “poludeću”),
  • preterano  generalizovanje (jedno ili par negativnih iskustva se prevodi u zakon koji upravlja životom osobe),
  • ignorisanje pozitivnog  (zanemarivanje  sopstvenih  kapaciteta  za  nošenje  sa  neprijatnim  situacijama  u prošlosti, ignorisanje pozitivnih iskustava, preterano negativan stav prema budućnosti).

Kada se osobi jave katastrofične misli poput “umreću”, “poludeću” i slično, one pojačavaju osećanje straha i dalje produbljuju paniku a samim tim i ove telesne reakcije. Na taj način se stvara začarani krug, jer osoba svojim iracionalnim mislima pojačava strah koji opet pojačava telesne reakcije koje potom opet aktiviraju katastofične misli (a kako je ponovo osetila telesne senzacije, osoba zaključuje da je time samo potvrdila svoje misli). U stanju pretnje i straha, naš organizam luči adrenalin koji ima funkciju da zaštiti naše telo od pretpostavljene pretnje. Što osoba misli iracionalnije i duže na takav način, to više strahuje i u većoj meri luči adrenalin, a kako se panični napad završava uglavnom posle nekoliko minuta u kojima se osoba bori sa svojim telesnim senzacijama i mislima da će se nešto loše dogoditi uz istovremeno pojačano lučenje adrenalina, po završetku napada osoba se najčešće oseća potpuno iscrpljeno.

Po teoriji kognitivno-bihevioralne terapije iracionalne misli igraju ključnu ulogu u stvaranju panike.   Nakon prvog doživljenog napada osoba postaje više nego ranije fokusirana na telesne promene, te na svaku opaženu promenu u telesnom funkcionisanju ona reaguje iracionalnim mislima koje je uvode u stanje panike.

 

Da li se umire od straha i panike?

Ako želite da se rešite svog problema ili vam je potrebna pomoć, slobodno besplatno postavite pitanje ili mi pišite preko kontakta za zakazivanje termina i uslova rada.

preuzeto sa sajta.pricajmootome.rs/test/

 

(Visited 52,170 times, 1 visits today)

46 thoughts on “Panični napad i simptomi- testirajte se i proverite Vaš rezultat

  • March 13, 2016 at 2:02 pm
    Permalink

    Prije godinu dana sam dozivjela napad panike,desavalo se da dnevno imam 3,4 napada panike. Pila sam ksanaks,sidatu i propranolol,sada ne pijem nista,al jos uvjek se javlja nemir,i blagi napadi al rijetko.

    Reply
    • March 13, 2016 at 2:37 pm
      Permalink

      Postovana, kako se borite sa povremenim strahovima? ako mozete da kazete drugi ljudi, siguran sam, zele daznaju. hvala sto ste podelili vase iskustvo.
      s postovanjem,
      Zarko

      Reply
  • January 31, 2016 at 5:18 pm
    Permalink

    prije sam vjezbao kad napravit kolut naprid na strunjači izgubim orjentaciju i manta me 10 15 sekundi
    okrenem se za 360 manta me
    zasto tako lako me manta
    ljudi se valjaju niz planinu pa ih ne manta Zašto me tako stalno i lako manta

    Reply
    • January 31, 2016 at 5:46 pm
      Permalink

      Postovani Ivo,
      da li ste uradili sve preglede kod lekara?
      ako je sve u redu treba da vidite da li ima nesto poput torekana za te vrtoglavice, takodje iz vaseg pitanja se ne vidi jasno zasto bi to moglo biti. Da li imate strahove, kkoa funcionisete, sta je sa drugom simptomatoligijom. Opisite lepo vase stanje mozda ce pomoci

      s postovanjem,
      Zarko

      Reply
  • December 9, 2015 at 10:46 pm
    Permalink

    Patim od ankcioznosti krenuo sam kod psihijatra pre mesec dana. Od lekova sam dobio Seroxat 20mg i rivotril 2mg. Redovno uzimam terapiju. Evo sada upravo sedim sa racunarom dopisujem se sa devojkom srce mi normalno kuca 75 min i ja udahnem na usta duboko i ono osetim kako mi srce iskreskace i ja iskuliram to, rekoh ajde ja opet da udahnem mozda sam se malo utrpovao mozda misic, stavim ja ruku na levu stranu kod srca udahnem na usta doboko kad ono osetim pod rukom kako iskreskace i ne uhvati me panika. Pa sad mene zanima jel to moguce da je od tog mog poramecaja ankcioznog. Prosao sam sve specijalisticke preglede isao na sva moguca snimanja em kod nas u bolnicu em kod privatnika kardiologa koji mi je rekao da mi je srce potpuno zdravo. i sad mene zanima zasto meni preskace kad nemam napad uopste. Hvala unapred

    Reply
    • December 9, 2015 at 11:41 pm
      Permalink

      Postovani,
      moguce je da ste to tako doziveli. takozvane palpitacije. One su ok i nisu opasne, sta ste pomislili kada se desilo preskakanje? da li je strah poraso zbog misli? da li ste probali da razradite strasnu misao?
      ako Vas vas psihijatar ne uci tehnikama borbe protiv panike probajte sa ovim vezbama disanja veoma su delotvorne i mogu vma biti od pomoci
      https://play.google.com/store/apps/details?id=com.psiholosko.savetovaliste
      svakako bi trebalo malo da razradite sa psihijatrom, sta je panika, kako nastaje, zasto je kod vas sada nastala i zbog cega. zatim da vas nauci tehnikama borbe protiv panike. ako imate pitanja izvolite tu sam.

      Reply
      • December 9, 2015 at 11:47 pm
        Permalink

        Nisam dobio napad posle preskakanja iskulirao sam maksimalno, borim se sa tim da ga sto vise ignorisem. Skinuo sam vasu aplikaciju kositio sam je 2 puta i pomogla mi je iskreno. Evo sada sam potpuno opusten misli mi nisu crne. Sad kad odem kod psihijatra detaljnije cu da popricam na tu temu sto ste mi rekli sada. Posle tog preskakanja nisam dobio taj ubrzan rad srca verovatno sto sam ga malo ignorisao i nisam se uspanicio.

        Reply
        • December 9, 2015 at 11:50 pm
          Permalink

          to je odlicno sto se niste uplasili. palpitacije su moguce i nisu opasne.

          Reply
  • November 20, 2015 at 2:25 am
    Permalink

    Cini mi se da polaku nestaju ovi strahovi,ne znam da li je od terapije ili sam jednostavno oguglao vise na njih…jos me samo muci ta nervoza jezika u ustima,to me najvise nervira i dosta koci,kao da pocnem da pucketam jezikom i onda imam problema sa govorom..kao da mislim da cu da progutam jezik ili tako nesto.

    Reply
    • November 21, 2015 at 11:12 am
      Permalink

      Postovani, pad simptoma je vervoatno usled farmako terpije koju pijete. Asto se tice jezika, izgleda da se tom simptomu moze prici kao sto se i tikovi lece. trebalo bi da napravite monitoring da vidite 7 dana koliko i kad se javlja, zatim da se identifikuju situaicje a onda ili zasicenejm ili nekim kotra ponasanjem da promenite nevoljnu reakciju. to je nesto od tehnika sto bi moglo da pomogne.
      s postovanjem,
      Zarko

      Reply
  • October 21, 2015 at 11:09 am
    Permalink

    Zdravo.Interesuje me zasto i uz pomoc lekova,rada,kretanja,svih obaveza na vreme zavrsenih ja sa sobom nosim sve telesne simptome anksioznosti i agorafobije??Imam 44god,pijem bromazepam od 1,5mg dva put dnevno i latu 10mg.Deset godins bez prestanka svi simptomi prisutni a najvise,vrtoglavica,umor,dekocentrisanost i napetost..Sve sto je moglo da se proba od terapije sam pokusala,i više od toga ali pomaka nema.Pozz

    Reply
    • October 21, 2015 at 12:31 pm
      Permalink

      Postovana Danijela,
      lekovi sluze samo da ublaze simptome tako da oni su pomoc u lecenju a ne resenje.
      Pretpostavka je da – konflikt- koji je uzrok vase neuroze nije razresen. Takodje bih morao da porazgovaram sa vama da bih video u cemu je konkretno problem odrzavanja straha. Strah moze da odrzava bezanje, izbegavanje i sigurnosno ponasanje. Ako se strah i dalje odrzava mozda je u pitanju insturmentalizacija, vise o tome procitajte ovde http://www.psiholosko-savetovaliste.com/da-li-se-strahovi-uce-ili-se-njima-manipulise/
      Jos jedna mogucnos moze da bude da je disfuncionalna pretpostavka ili bazicno verovanje (negativno) jos uvek aktivno i aktuelno i da zbog toga nema stvarne promene. Ovo su mogucnosti, morao bih da vas cujem kako bih konkretnije mogao da vam odgovorim.
      nadam se da je ovaj odgovor od korisit.
      ako imate jos pitanja, samo izvolite.

      s postovanjem,
      Zarko

      Reply
  • August 30, 2015 at 3:36 pm
    Permalink

    Dobar dan,mozete li mi reci koja vrsta poremecaja je kada covek se recimo iznervira i nakon toga umisli da je time recimo ostetio nervne celije i onda zbog toga pati,ili recimo popije kafu i misli da je time ostetio srce isto se nervira i pati trazi nacin na koji je mogao to da izbegne u proslosti iako u proslost sigurno nemoze da se vrati a i sam je toga svestan razmislja o tome i dodatno se muci.Ovo sa vracanjem misli u proslost mislim da je bitno da naglasim jer to ustvari izgleda izaziva bol i dodatno otezava prevazilazenje cele stvari koja je verovatno i umisljena.

    Reply
    • August 31, 2015 at 4:02 pm
      Permalink

      da li su misli o ostecenju, povredi i patnji nametljive misli?
      da l ise konstatno tokom dana ponavljaju?
      koliko cesto?

      moze da bude usmeru opsesivnih misli, a moze da bude i anksiozna ruminacija. Da bi se to napravila dobra dijagnoza trebalo bi da se odradi par razgovora kako bi se videlo tacno sta je u pitanju. Odredjivati dijagnozu samo na osnovu par recenica bi bilo amaterski sa moje strane. ali evo barpravac u kome razmisljam, verovatn onametljive misli usled anksioznosti- sto bi vise licilo na neki anksiozni poremecaj. Moe serazisljati i usmeru opsesivno kompulzivnog poremeca, ili generalizovani anksiozni poremecaj. to su svesam onabacane mogucnosti koje dolaze u obzir.Sustina je da porazgovarati pa bih znao mnogo vise i jasnije.
      nadam se da Vam je odgovor pomogao koliko toliko.

      s postovanjem.

      Reply
  • August 22, 2015 at 1:22 am
    Permalink

    A nemam naravno znam da je na nervnoj bazi i da je to samo moja glupa misao
    Hvala u napred

    Reply
    • August 22, 2015 at 9:28 am
      Permalink

      Postovani, ako je u pitanju hipohondrija u glavnom se onda radi o pogresnoj interpretaciji normalnih senzacia kao nenormalne i pogresne, a paznja je, obicno, fokusirana na jedan ili dva organa ili sistema organa. odatle dolaze greske u misljenju i losoj interpretaciji.
      Zbog cega mislite da imate tumor?
      koje su to misli?

      i jako bitna stvar bi bila da se u terapijskom radu vidi da li je u pitanju panika ili hipohondrija. JEru dijagnosticki covek ne moze da ima i jednu i drugu dijagnozu.
      hvala na pitanju

      Reply
  • August 22, 2015 at 1:20 am
    Permalink

    Meni su prosli panicni napadi sada imam samo hiperhoindriju mislim da se tako kaze
    Stalno imam misao da imam rak mozga

    Reply
  • August 18, 2015 at 9:45 pm
    Permalink

    zelim da pozdravim sve..

    prije pet god sam dobila jak panicni napad a da nisam ni znala sta mi se desava ..prosla sam sve od svih znakova gore navedenih …bio je to najgori dozivljaj u mome zivotu i mislim da bi se inastavio danisam dobila strucnu pomoc ..draga zena koja je neuropsiholog mi je jako pomoglaobjasnivsi mista se desava samnm jer je i sama prolazila kroz sve to..najvaznije od svega je sto prije zatraziti strucnu pomoc..mislim da ste vi jako dobar strucnjak gosp. zarko..bitno je uputiti i upoznati ljude o cemu se tu zapravo radi…veliki pozz

    Reply
    • August 18, 2015 at 10:00 pm
      Permalink

      Hvala Vam Dijana na pohvalama i sto ste podelili Vase iskustvo. Svako pojedinacno iskustvo je veoma vredno za sve one koji su trenutno u problemu. Zelim da ohrabrim sve ljude koje zanima nesto vezano za ovu oblast da slobodno pitaju.
      Hvala

      Reply
  • August 13, 2015 at 6:53 pm
    Permalink

    Da li se moze dobiti diabetis tako zvani secer
    U anksioznom stanju

    Reply
    • August 13, 2015 at 10:30 pm
      Permalink

      Postovani Milose,
      dijabetes se dobija (najprostije objasdnjenje) usled prestanka rada nadbubrezne zlezde. Do prestanka rada nadbubrega ne moze dovesti anksioznost, strah ili panika. Strah je emocija koja nema moc da na taj nacin utice na nas. Pogledajte ovaj tekst http://www.psiholosko-savetovaliste.com/da-li-je-moguce-kontrolisati-strah/

      Nadam se da ste pronasli odgovor na Vase pitanje.

      Reply

Leave a Reply to zarko Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *