Kako Prevladati Napade Panike: Vodič za Smirenje i Kontrolu

panika

Kako se nositi s panikom – Istinite priče i savjeti koji mijenjaju živote

Napad panike je intenzivan osjećaj straha ili teskobe koji se naglo pojavljuje i traje nekoliko minuta. Tokom napada, osoba može doživjeti fizičke simptome poput ubrzanog otkucaja srca, osećaja gušenja, vrtoglavice ili trnjenja u rukama i nogama. Istovremeno, misli osobe mogu biti ispunjene strahom od gubitka kontrole, osećajem da će umrieti ili da će izgubiti razum. Osoba se može osećati preplavljenom i izgubljenom u vlastitom telu, a nakon napada može osećati iscrpljenost i olakšanje što je iskustvo prošlo. Napadi panike mogu biti zastrašujući i teško ih je kontrolirati, ali s pravim podrškom i strategijama, mogu se naučiti kako ih prevladati.

Stručna definicija i kriterijumi po ICD nomenklaturi.

Prema ICD-10 (Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, 10. revizija), napad panike se klasificira kao “F41.0 – Napadi panike” i definira se kao:

“Naglo pojava intenzivne teskobe (straha) ili nelagode, koja doseže vrhunac u nekoliko minuta. Može biti popraćena simptomima kao što su teskoba od gubitka kontrole ili gubitka uma, osećaj da se osoba guši, srčane palpitacije, znojenje, drhtanje, osećaj straha od smrti, utrnulost ili trnjenje, osećaj hladnoće ili vrućine, mučnina ili bol u trbuhu, omaglica ili osjećaj nestvarnosti (derealizacija) ili osjećaj odvajanja od sebe (depersonalizacija).”

Kriteriji za napad panike prema ICD-10 uključuju:

  1. Nagli nastanak intenzivne teskobe ili straha.
  2. Vrhunac teskobe ili straha se postiže unutar nekoliko minuta.
  3. Može biti prisutno najmanje četiri od sljedećih simptoma: teskoba od gubitka kontrole ili gubitka uma, osjećaj gušenja, srčane palpitacije, znojenje, drhtanje, strah od smrti, utrnulost ili trnjenje, osjećaj hladnoće ili vrućine, mučnina ili bol u trbuhu, omaglica, osećaj nestvarnosti ili osećaj odvajanja od sebe.

Ova definicija i kriterijumi su generalno prihvaćeni u medicinskoj praksi i istraživanjima vezanim uz mentalno zdravlje.

 

Kako to izgleda stvarno?

Dakle, uobičajeni napad panike može biti zastrašujuće iskustvo koje osoba doživljava iznenada i intenzivno. Evo kako bi takav napad mogao izgledati, s fokusom na telesne simptome, katastrofično razmišljanje i kako bi osoba mogla opisati svoje iskustvo:

Osoba može početi osećati naglu nelagodu u telu, kao da im srce ubrzano kuca i da ne mogu duboko udahnuti. Osećaju možda kao da gube kontrolu nad sobom, dok se njihovo telo počinje tresti, a znoj im izbija na čelu. U tom trenutku, možda će početi osećati pritisak u prsima ili bolove u trbuhu, možda će im se činiti da se guše ili da će izgubiti svest.

Njihove misli postaju zamagljene strahom i panikom dok ih obuzima osećaj neposredne katastrofe. Možda će pomisliti: “Ovo je srčani udar, umrijet ću!” ili “Ne mogu ovo podnijeti, gubim razum!” Osećaju se potpuno preplavljeni i izgubljeni u vlastitom telu, s mislima koje ne prestaju vrtjeti u krug, dodatno pojačavajući strah i nelagodu.

Kako napad panike doseže svoj vrhunac, osoba može osetiti kako im se telo sve više zateže, kao da su u borbi za preživljavanje. Možda će imati osećaj kao da su izgubljeni u vremenu i prostoru, osećaj da se sve oko njih gubi u nestvarnosti. Kako napad polako prolazi, osećaju se iscrpljeno i preplavljeno emocijama, često s osećajem olakšanja što je iskustvo završilo, ali i strahom od mogućnosti da se ponovi.

To su samo neki od mogućih elemenata koji čine napad panike, a iskustva se mogu razlikovati od osobe do osobe. Ključno je razumeti da su napadi panike stvarna iskustva koja mogu imati ozbiljan utjecaj na život pojedinca, te da je podrška i razumijevanje važni u njihovom prevladavanju.

 

Spisak telesnih simptoma koje najčešće srećemo kod napada panike

Evo popisa tjelesnih simptoma koji se mogu javiti tijekom napada panike:

  1. Ubrzano ili nepravilno otkucaje srca (palpitacije)
  2. Osjeća gušenja ili nedostatak vazduha(dispneja)
  3. Teskoba ili osećaj straha
  4. Mučnina ili nelagoda u stomaku
  5. Znojenje ili hladan znoj
  6. Drhtanje ili trešenje
  7. Osećaj vrućine ili hladnoće
  8. Vrtoglavica ili osećaj nesvestice
  9. Trnce ili utrnulost u rukama ili nogama
  10. Bol u prsima ili nelagoda
  11. Osećaj nestvarnosti (derealizacija) ili osećaj odvajanja od sebe (depersonalizacija)
  12. Osećaj gubitka kontrole ili ludila.

 

 

Kakva kognicija prati napad panike po bihejvioralno kognitivnoj terpaiji?

 

Prema bihevioralno-kognitivnoj terapiji (BKT), kognicija koja prati napad panike često uključuje specifične obrasce razmišljanja i interpretacija situacije koje mogu pridoneti ili održavati napad panike. Evo nekoliko ključnih kognitivnih obrazaca koji su važni u kontekstu napada panike:

 

  1. Katastrofično razmišljanje ili katastofiranje: Osoba može imati tendenciju da preuveličava opasnost ili ozbiljnost situacije tokom napada panike. Ovo uključuje misli poput: “Ovo je srčani udar”, “Umrijet ću” ili “Ne mogu podnijeti ovaj osjećaj”.

 

  1. Prekomerna osetljivost na telesne senzacije: Osoba može interpretirati fizičke senzacije kao znakove opasnosti ili gubitka kontrole, što dodatno pojačava strah od napada panike. Na primjer, ubrzani otkucaji srca mogu biti percipirani kao znak srčanog udara.

 

3.Hipervigilancija: Osoba može postati preosetljiva na telesne senzacije i neprestano tražiti znakove novog napada panike. To može dovesti do stalne napetosti i straha.

 

  1. Negativna samoprocena: Osoba može imati negativne i destruktivne misli o sebi, poput osećaja bespomoćnosti, slabosti ili neprihvaćanja.

 

BKT se fokusira na prepoznavanje i izazivanje ovih negativnih kognitivnih obrazaca kako bi se promenilo razmišljanje i ponašanje vezano uz napade panike. Kroz terapijske tehnike poput kognitivnog restrukturiranja, osoba uči identificirati i izazivati iracionalne ili neproduktivne misli te zamenjivati ih racionalnijim i adaptivnijim misaonim obrascima. Takođe se koriste tehnike kao što su izlaganje i reakcija sprječavanju za smanjenje teskobe i straha povezanih s situacijama koje su obično povezane s napadima panike.

Yaključak

U zaključku, važno je naglasiti da napadi panike, iako zastrašujući i intenzivni, ne predstavljaju prijetnju fizičkom zdravlju ili razumu osobe. Iako se tokom napada mogu pojaviti brojni telesni simptomi poput ubrzanog otkucaja srca, gušenja ili vrtoglavice, važno je znati da ti simptomi nisu opasni i ne mogu uzrokovati trajnu štetu telu ili umu.

 

Osobe koje pate od napada panike često se suočavaju s intenzivnim strahom i anksioznošću zbog mogućnosti gubitka kontrole, umiranja ili ludila. Međutim, važno je razumeti da su takve misli proizvod panike i da nisu utemeljene u stvarnosti. Terapija, podrška i edukacija mogu pomoći osobama da nauče prepoznavati i upravljati svojim mislima i osjećanjima tokom napada panike, čime se smanjuje njihov intenzitet i učestalost.

Kroz proces lečenja, osobe s napadima panike mogu naučiti razlikovati između stvarnih fizičkih pretnji i simptoma povezanih s napadom panike. Također mogu naučiti tehnike opuštanja, disanja i kognitivnog restrukturiranja koje im pomažu da se nositi s anksioznošću i strahom.

Napadi panike mogu biti izazovni, ali je važno znati da su premostivi. Osobe s napadima panike ne trebaju se bojati za svoje fizičko zdravlje, um ili kontrolu nad sobom. Potraživanje stručne pomoći kao što je psihoterpiajski kabinet Žarka Petrovića ili kabinet Agora u Nišu čiji terapeuti rade i online i uživo sa klijentima iz celog sveta jesu podrška koja je ključ u prevladavanju ovog poremećaja i povratku u puni život.

Kada je reč o istraživanjima i znanstvenim izvorima, evo nekoliko referenci koje se mogu koristiti za dublje razumijevanje napada panike:

  1. Craske, M. G., & Barlow, D. H. (2007). Panic disorder and agoraphobia. In J. T. Cacioppo, L. G. Tassinary, & G. G. Berntson (Eds.), Handbook of psychophysiology (3rd ed., pp. 656-672). Cambridge University Press.
  2. Roy-Byrne, P. P., & Cowley, D. S. (2002). Panic disorder in adults: Epidemiology, pathogenesis, clinical manifestations, course, assessment, and diagnosis. In R. E. Hales, S. C. Yudofsky, & J. A. Talbott (Eds.), The American Psychiatric Publishing Textbook of Psychiatry (4th ed., pp. 589-603). American Psychiatric Publishing.
  3. Hofmann, S. G., Smits, J. A. J., & Asnaani, A. (2011). Cognitive-behavioral therapy for adult anxiety disorders: A meta-analysis of randomized placebo-controlled trials. The Journal of Clinical Psychiatry, 72(4), 501-514.
  4. Bandelow, B., & Michaelis, S. (2015). Epidemiology of anxiety disorders in the 21st century. Dialogues in Clinical Neuroscience, 17(3), 327-335.

Korištenjem ovih referenci možete dodatno potkrijepiti svoj članak i pružiti čitateljima pouzdane informacije o tjelesnim simptomima napada panike i znanstvenim saznanjima u vezi s tim.

 

 

<a href=”https://www.freepik.com/free-vector/crying-woman-being-scared-by-spooky-pumpkin_17748780.htm#fromView=search&page=1&position=37&uuid=61961222-8052-4c59-b0e0-44e29f5ba865″>Image by freepik</a>

(Visited 72 times, 2 visits today)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *