U izvesnoj meri strah je sastavni deo života. Međutim, kada postane iscrpljujuć i ometa na naše svakodnevno funkcionisanje, vreme je da na njemu poradimo.
Postoje razne okolnosti koje izazivaju strepnju i kojima prilagođavamo ponašanje – izbegavamo mračne ulice, ne stojimo na ivici litice… Ovo su očekivane reakcije za situacije u kojima bismo mogli biti povređeni. Dakle, kada se javi pretnja, u organizmu se pokrene niz fizioloških promena koje služe kao priprema za “borbu ii bekstvo”.
Za razliku od biološki opravdanog straha, fobija je preteran i neosnovan strah koji se ponovljeno javlja u kontaktu sa određenim objektima ili situacijama, koje nisu objektivno opasne. Iako smo svesni da strah nema racionalnu osnovu, ne možemo se odupreti voljnom odlukom, pa se pored telesnih manifestacija razvija i ponašanje izbegavanja, koje dodatno učvršćuje fobiju.
Da li ste se ikada zapitali koje su najčešće fobije sa kojima se ljudi svakodnevno susreću?
U nastavku teksta možete pročitati “Top 10 fobija” sa kojima naši terapeuti učestalo susreću u radu sa svojim klijentima.
- Socijalna fobija
Socijalna fobija podrazumeva intenzivan strah od različitih društvenih situacija, u kojima doživjavamo da smo izloženi proceni od strane drugih ljudi. Plašimo se da ne kažemo “nešto glupo” ili se pribojavamo da nećemo biti u stanju da odgovorimo na kritiku. Ove društvene situacije mogu biti toliko zastrašujuće, da postajemo anksiozni samo razmišljajući o njima i činimo sve što je u skladu sa našim mogućnostima da ih izbegnemo. Blaži socijalni strahovi npr. trema pred ispit, mogu biti stimulativni i ne smatraju se patološkim.
- Tripofobija
Tripofobija je iracionalni strah od rupa, odnosno velikog broja malih šupljina ili objekata koji na sebi imaju šupljine. Osobe koje pate od tripofobije se osećaju nelagodno kad gledaju bilo kakve površine koje na sebi imaju male stisnute rupe. Postoje mnoge teorije o tome šta uzrokuje trifofobiju, od kojih većina ukazuje na evoluciju čoveka. Slika kružnih geometrijskih oblika podseća na stvari kojih smo se kao ljudska vrsta plašili u prošlosti npr. zarazne bolesti.
- Atihifobija
Atihifobija je strah od neuspeha. Na neki način, svi se plašimo neuspeha, ali kada ovaj strah postane iscrpljujući i kada krene da nas sprečava u isprobavanju novih aktivnosti koje nas zanimaju tj. kada krene da nas onesposobljava da napredujemo u životu, vreme je da potražimo pomoć stručnjaka.
- Tanatofobija
Stah od smrti predstavlja univerzalni stah koji se javlja kod svakog čoveka. Međutim, tanatofobija predstavlja patološki strah od smrti i dovodi do visokog nivoa anksioznsti, koji nekada dostiže nivo panike. Anksioznost se javlja kada osoba razmišlja o svojoj Ili tuđoj smrti, a osobe sa ovim problemom je doživljavaju svakodnevno i ona negativno utiče na njihovo funkcionisanje i kvalitet života. Ovaj strah nije šokantan, ali kada preuzme svakodnevne aktivnosti i izazove anksioznost koja sprečava naizgled normalne aktivnosti i ponašanje, postaje ozbiljan problem.
- Nozofobija
Nozofobija je ekstremni ili iracionalni strah od razvoja bolesti. Iako je slična hipohondriji, nozofobija je anksioznost koja se javlja povodom bezazlenih simptoma za koje strahujemo da ukazuju na neko ozbiljnije stanje.
- Arahnofobija
Arahnofobija je iracionalni strah od pauka. Ova fobija je jedna od najčešćih fobija koja postoji. Određena doza straha je očekivana i normana, međutim, arahnofobiju karakteriše ekstreman, nelogičan, neobjašnjiv i paničan strah od ove “strašne” vrste životinja, pa čak i od same pomisli na njih. Simptomi ovog straha najčešće se javljaju u detinjstvu, ali se mogu razviti i u odraslom dobu.
- Vehofobija
Vehofobija je strah od vožnje – često na autoputevima ili mostovima. Za većinu onih koji pate od vehofobije, fobija prati učešće u saobraćajnoj nesreći ili njeno prisustvo. U ekstremnim slučajevima osoba odbija da se vozi i na mestu suvozača. Ovaj strah ima simptome slične onima koji se javljaju kod akutnog stresnog poremećaja ili PTSP-a, u zavisnosti od ličnog iskustva.
- Klaustrofobija
Klaustofobija je strah od zatvorenih prostora. Osećaj klaustrofobije ili strah od skučenih prostora uključuje simptome kao što su otežano disanje ili nedostatak kiseonika. Veruje se da oko 5% stanovništva pati od klaustrofobije – često to uključuje zabrinutost u avionima, liftovima, tunelima, pećinama – možemo se osećati klaustrofobično na bilo kom mestu gde se osećamo zarobljeno ili zatvoreno. Bazirano je na strahu da ćemo ostati zaglavljeni.
- Akrofobija
Nije neobično osetiti nelagodnost na visokim mestima, ali taj osećaj neće uzrokovati paniku ili strepnju, osim ako nemamo iracionalan strah od visine – akrofobiju. Veruje se da je akrofobija delimično ukorenjena, biološki ili evolucijski, kao mehanizam preživljavanja. Ipak, ona može uticati na svakodnevne aktivnosti koje obavljamo, te se može iskusiti panični napad prilikom prelaska mosta ili sastanka u visokoj zgradi. Takođe, može se proširiti i na različite situacije povezane s udaljenošću od zemlje.
- Aerofobija
Aerofobija je strah od letenja. Strah od ulaska u avion često je povezan sa drugim strahovima, poput straha od zatvorenih prostora ili straha od visine. Može se preneti i od roditelja putem modelovanja, ako su “zabrinuti letači”. Drugi uzrok je medijsko praćenje avionskih i helikopterskih nesreća. Osnova je, naravno, instikt samoodržanja.
Kakva god da je Vaša fobija – potpuno je validna!
Ukoliko strah nije sporadičan, već ima trajanje, konstantno se i dosledno javlja u tipičnim situacijama i narušava Vašu funkcionalnost, ne treba ga zanemariti, niti gurnuti u stranu.
Moguće je prevazići sve vrste fobija kroz psihoterapiju, a kognitivne i bihejvioralne tehnike, posebno značaj sistemske desenzitizacije i izlaganja, pokazale su se kao najefikasnije.
Zapamtite, zaslužujete da živite život bez straha!
autor teksta Irina Dugonjivac
<a href=’https://www.freepik.com/photos/tree’>Tree photo created by wirestock – www.freepik.com</a>