koja je razlika izmedju stresa i anksioznosti
Da li je od presudnog značaja znati da li se radi o stresnoj reakciji ili simptomima anksioznosti? Nije, ali je korisno. Poznavajući razlike možemo da potražimo i dobijemo adekvatnu pomoć.
Tanka je linija između stresa i anksioznosi. Oba predstavljaju emocionalni odgovor, ali stes je obično uzrokovan sopljašnjim okidačem tj. ima tendenciju da bude situacioni – osećamo stres dok radimo ono što je potrebno da bi se ispunili životni zahtevi: radni rok, molba prijatelja, usporavanje saobraćaja… Ljudi pod stresom doživlavaju psihičke i fizičke simptome, kao što su razdražljivost, ljutnja, umor, bolovi u mišićima, probavne smetnje, problemi sa spavanjem, itd.
Anksioznost, s druge strane, defnišu uporne, prekomerne brige koje ne nestaju čak ni u odsustvu stresora. Ona ima tendenciju da se bavi budućnošću, onim što se može dogoditi i kako se povodom toga osećamo. Anksioznost dovodi do gotovo identičnog skupa simptoma kao i stres: nesanica, poteškoće sa koncentracijom, umor, napetost mišića, razdražjivost..
U svom najvećem intenzitetu oni dele gotovo refleksivnu “reakciju odbrambenog preživljavanja”, poznatu kao borba ili bekstvo, koja pokreće niz fizioloških procesa pripremajući organizam za pretnju. Iako intenzitet odgovora na pretnje može da varira, iskustvo stresa i anksioznosti u našim telima je manje-više isto tj. fiziološki se gotovo ne razlikuje.
Pak, ključna razlika između stresa i anksioznosti je osećaj bespomoćnosti.
Kada ste pod stresom, suočavate se sa nečim protiv čega možete da se “borite”. Suočavanjem sa uzrokom stresa, osećaćete se manje bespomoćno. Dakle, simptomi stresa nestaju nakon izlaska iz stresne situacije i ponekada mogu biti korisni, dok anksioznost ne zavisi od stresnog iskustva i nije ni malo korisna. Najčešće ne možete tačno da definišete šta je izaziva. Na kraju, postajete anksiozni zbog same anksioznosti. “Ako se stres u osnovi odnosi na naše iskustvo pod pritiskom, anksioznost se odnosi na naša osećanja o tom iskustvu.”
“Većinu akutnog stresa uzrokuju događaji, a ne osećanja osobe.” kaže dr Špigel. On savetuje da ne radite više stvari istovremeno ako želite da umanjite stres, ali i da napustite ideju da bi trebalo da se vi sami pobrinete za sve. “Radite nešto što možete, koliko možete i nagradite sebe na neki način svaki put kada ostvarite svoj cilj”.
I blagi stres i blaga anksioznost dobro reaguju na fizičku aktivnost, nutritivno bogatu ishranu i dovoljno sna.
Ali, ako mislite da stres ili anksioznost utiču na vaše svakodnevno funkcionisanje ili raspoloženje, da ne možete tek ako da se suočite sa istim i prevaziđete ih, razmislite o razgovoru sa stručnjakom za mentalno zdravlje koji vam može pomoći da razumete šta doživljavate i obezbediće vam dodatne mehnizme za prevladavanje situacije.
Na primer, psiholog vam može pomoći da utvrdite da li imate neki od anksioznih poremećaja.
Anksiozni poremećaji se razlikuju od kratkotrajnih osećanja anksioznosti po težini i trajanju.
Jedan od najčešćih anksioznih poremećaja je generalizovani anksiozni poremećaj. On podrazumeva stanje intenzivne i dugotrajne anksioznosti koja se manifestuje onesposobljavajućom zabrinutošću, strepnjom i napetim iščekivanjem. Osnovni elementi su:
- Patološka strepnja – stalna sveprožimajuća briga o brojnim problemima, gubitak kontrole nad tom brigom koja je najčešće iz svakodnevnog života: zdravlje, posao, porodica, finansije…stalna pitanja “šta ako”, nemogućnost pomeranja pažnje, negativna anticipacija budućnosti, nepodnošenje nesigurnosti, težnja za hiperkontrolom…
- Napetost – telesna: bolovi u mišićima, glavobolja, treperenje ili trzaj mišića; psihička: nervoza, uznemirenost, preteran oprez, razdražljivost, nemogućnost opuštanja…
- Telesni simptomi – ubrzan rad srca, mučnina, preznojavanje, tremor, nedostatak vazduha, bol u grudima, utrnutost celog tela, vrtoglavica, nestabilnost, nesvestica…
Druga vrsta anksioznog poremećaja je panični poremećaj, koji je obeležen iznenadnim doživljavanjem veoma jakog straha. Najčešće se javlja neočekivano, veoma brzo doseže pik, obično traje nekoliko minuta, ređe nekoliko sati.
Telesna ispoljavanja u toku paničnog napada:
- Mozak: vrtoglavica, slabost, osećaj depersonalizacije ili derealizacije, strah od gubitka kontrole ili smrti;
- Grlo: osećaj gušenja, knedla u grlu, stezanje;
- Ekstremiteti: trnjenje, peckanje;
- Grudni koš: ubrzan rad srca, bol/nelagodnost u grudima, paltipacija;
- Sromak: mučnina, bol u želudcu, abdominalne tegobe;
- Telo: drhtavica, topli/hladni talasi, jeza, parestezije…
Anksioznost se može manifestovati u obliku jednostavnih fobija: anksioznost u vezi određene situacije ili predmeta. Oni se, ako je moguće, izbegavaju, a ako dođe do izlaganja, anksioznost se brzo razvija. Osobe sa specifičnim fobijama obično prepoznaju da je njihov strah nerazuman i preteran. Možemo identifikovati pet podtipova:
- Životinje: strah od životinja i insekata;
- Prirodno okruženje: strah od pojava u prirodnom okruženju – oluja, visina, voda;
- Krv – injekcije – povrede;
- Strah od specifičnih situacija: javni prevoz, letenje, vožnja, zatvoren prostor;
- Ostalo: drugi stimulisi;
Postoji i socijalna fobija, koja je obeležena sveprisutnim strahom od društvenih situacija u čijoj je osnovi zapravo strah od procene.
Doživljavati neku vrstu socijalne anksioznosti je prirodno i normalno iskustvo. Omogućava nam da budemo senzitivni za potrebe drugih ljudi. Svet ne bi ni funkcionisao da nije socijalne anksioznosti. Ipak, socijalna fobija se javlja kada strah od procene počne da parališe naš život.
Anksiozni poremećaji se mogu lečiti psihoterapijom, lekovima ili njihovom kombinacijom. Jedan od najčešće korišćenih terapijskih pristupa je kognitivno -bihevioralna terapija. Lečenje je bazirano na principima:
- Kontrauslovljavanja: princip recipročne inhibicije – sistemska desenzitizacija, asertivni trening;
- Gašenja: preplavljivanje, implozivna terapija, terapija sputavanjem reakcija;
- Supstituisanog gašenja: modelovanje;
- Kognitivne restrukturacije: sokratovski metod
autor teksta Irina Dugonjivac
slike preuzete sa freepick
<a href=’https://www.freepik.com/photos/person’>Person photo created by freepik – www.freepik.com</a>
<a href=’https://www.freepik.com/photos/background’>Background photo created by creativeart – www.freepik.com</a>